Bodovi na kolokviju i ocjena

Primjer: 57 od 80

Odaberi „Vlastiti pragovi” i upiši 50, 62,5, 75 i 87,5. Postignuti bodovi su 57, maksimalni 80.

Kalkulator pokaže 71,25 %, ocjenu 3, „Bodova do ocjene 4: 3” i pragove u bodovima 2: 40, 3: 50, 4: 60, 5: 70.

Zašto baš 12,5 %

Pragovi 50 / 62,5 / 75 / 87,5 % dijele raspon od 50 do 100 % na četiri jednaka dijela od 12,5 postotnih bodova. Svaka prolazna ocjena tako pokriva jednako širok pojas.

Na testu od 80 bodova to daje okrugle granice u koracima od 10 bodova. Zato se takva skala često viđa na kolegijima s 80 ili 40 bodova.

Gdje piše skala kolegija

Na fakultetu se pravila ocjenjivanja objavljuju u izvedbenom planu ili silabu kolegija, a okvir postavlja pravilnik o studiranju sveučilišta ili fakulteta. Tu obično piše koliko bodova nosi koji kolokvij, koji je prag za prolaz i kako se bodovi pretvaraju u ocjenu.

Neki kolegiji ocjenjuju ukupni zbroj bodova iz svih obveza, a ne svaki kolokvij zasebno. Tada kalkulator koristi za ukupni zbroj: upiši sve bodove i ukupni maksimum kolegija.

Kolokvij s pragom prolaza

Česta je i kombinacija: da bi kolokvij bio položen, treba barem 50 % na njemu, a tek onda se bodovi zbrajaju. Ako je taj uvjet ispunjen, kao u primjeru s 57 od 80, bodovi idu u ukupni zbroj.

Uz 38 od 80 bodova, 47,5 %, kolokvij ne bi bio položen, iako bi ukupni zbroj s ostalim obvezama možda prešao granicu. Pravila su različita, pa ih pročitaj za svoj kolegij.

Kad nema drugog kolokvija

Ako kolokvij nije položen, većina kolegija nudi popravni kolokvij ili izlazak na pismeni ispit u ispitnom roku. Bodovi iz kontinuiranog praćenja tada se često ne prenose ili se prenose samo djelomično.

Zato je 71,25 % iz primjera dobar rezultat i u širem smislu: kolokvij je položen, bodovi ostaju, a ocjena se može popraviti na sljedećem kolokviju.

Više kolokvija u jednu ocjenu

Upiši 136 postignutih i 180 maksimalnih bodova i kalkulator izračuna 75,56 %. Uz iste pragove to je vrlo dobar (4), jer je 75,56 iznad 75.

Kad kolokvij ima težinu

Ponekad kolokviji nose postotak konačne ocjene, npr. dva kolokvija po 30 %, a završni ispit 40 %. Tada se bodovi ne zbrajaju izravno, nego se svaki postotak množi s težinom.

Za takve kolegije koristi kalkulator završnog ispita: upišeš trenutni postotak, težinu ispita i cilj, a on izračuna koliko ti treba na završnom.

Tri boda do četvorke

U primjeru je do vrlo dobrog nedostajalo 3 boda. Na kolokviju to je često jedan dio zadatka. Uvid u kolokvij je pravo studenta na većini fakulteta, pa ga iskoristi i pogledaj gdje su bodovi izgubljeni.

Na uvidu pitaj konkretno. Pokaži zadatak i objasni zašto misliš da zaslužuje više bodova. Opće „fali mi malo do četvorke” rijetko pomogne.

Brzi postupak za kolegij

• iz izvedbenog plana prepiši pragove za ocjene u postocima
• odaberi „Vlastiti pragovi” i upiši ih
• za svaki kolokvij upiši bodove i maksimum, ili sve zbrojeno za ukupnu ocjenu
• zapiši koliko bodova nedostaje do sljedeće ocjene i koristi to pri pripremi sljedećeg kolokvija

Ocjena i ECTS prosjek

Konačna ocjena kolegija ulazi u prosjek studija, gdje kolegij s više ECTS bodova vrijedi više. Kako se računa ponderirani prosjek, objašnjava vodič ponderirani prosjek ocjena.

Za osnovnu i srednju školu

Ako računaš test u školi, a ne kolokvij, kreni od vodiča kako bodove s testa pretvoriti u ocjenu.