Kako podići prosjek na fakultetu

Primjer: petica iz kolegija od 7 bodova

U polje „Ocjene” upiši 3,78, 5. Prvi broj je dosadašnji ponderirani prosjek, drugi je nova ocjena. U polje „ECTS bodovi” upiši 60, 7.

Kalkulator pokaže ponderirani prosjek 3,91 i ukupno 67 ECTS bodova. Red „Obični prosjek”, 4,39, ovdje zanemari, jer bi on dosadašnji prosjek računao kao jedan kolegij.

Zašto prečac radi

Ponderirani prosjek od 3,78 uz 60 bodova znači da je zbroj ocjena pomnoženih bodovima 3,78 × 60 = 226,8. Kad dodaš novi kolegij, zbroj postaje 226,8 + 5 × 7 = 261,8, a bodova je 67. Prosjek je 261,8 / 67 = 3,91.

Upravo to kalkulator računa kad dosadašnji prosjek upišeš s njegovim ECTS zbrojem. Rezultat je isti kao da upišeš svih deset starih kolegija.

Kako upisati decimalni prosjek

Prosjek 3,78 ima decimalni zarez. Da ga kalkulator ne pomiješa s razdjelnikom, iza zareza koji odvaja unose stavi razmak: „3,78, 5”. Zarez bez razmaka ostaje decimalni. Isto možeš napisati i s točkom-zarezom: „3,78; 5”.

Što donosi koja ocjena

Četvorka jedva pomakne prosjek, jer je blizu 3,78. Trojka i dvojka ga spuštaju. Jasno je da se trud isplati uložiti u kolegije gdje je petica realna.

Veći kolegij, veći pomak

Ista petica iz kolegija od 4 boda digla bi prosjek samo na 3,86, a iz kolegija od 10 bodova na 3,95. Kad biraš koji ispit najviše pripremati, bodovi kolegija su važan podatak.

Isto vrijedi obrnuto. Loša ocjena iz velikog kolegija košta više, pa se ponekad isplati izaći u sljedećem roku umjesto prihvatiti dvojku, ako to pravila studija dopuštaju.

Što kasnije, to sporije

Prosjek je najlakše pomaknuti na početku studija. Uz 60 bodova petica iz kolegija od 7 bodova digne ga za 0,13. Nakon 180 bodova ista petica, uz isti prosjek 3,78, digne ga samo za 0,05, na 3,83.

To nije razlog za predaju, nego za plan. Ako ti je važan prosjek za diplomski studij ili stipendiju, prve dvije godine najviše odlučuju.

Koliko petica do cilja

Recimo da želiš ponderirani prosjek 4,00. Uz 60 bodova i prosjek 3,78 potrebno je da nove ocjene donesu dovoljno bodova iznad 4. Svaka petica donosi 1 × broj ECTS bodova „viška”. Nedostaje ti (4,00 − 3,78) × 60 = 13,2 boda viška.

To su, primjerice, dvije petice iz kolegija od 7 bodova, jer 2 × 7 = 14 pokriva 13,2. Provjeri u kalkulatoru: 3,78, 5, 5 uz 60, 7, 7 daje 4,01.

Kad računaš obični prosjek

Ako te zanima obični prosjek, prečac ide s brojem kolegija umjesto ECTS bodova. Obični prosjek 3,90 iz deset kolegija upiši kao ocjenu 3,90 s „težinom” 10, a novu ocjenu s težinom 1. Kalkulator ponderira po broju koji upišeš, pa rezultat u redu „Ponderirani prosjek” tada je zapravo novi obični prosjek.

U primjeru: 3,90, 5 uz 10, 1 daje 4,00. Jedna petica podigla je obični prosjek za desetinku.

Tri savjeta za prosjek

• za svaki kolegij pogledaj koliko nosi ECTS bodova prije nego što podijeliš vrijeme za učenje
• prati kolokvije, jer bodovi iz kontinuiranog praćenja često odluče ocjenu
• ako pravila studija dopuštaju odbijanje ocjene, izračunaj isplati li se za taj kolegij

Kad je ispit pred tobom

Koliko ti treba na završnom ispitu za željenu ocjenu kolegija, izračunaj u kalkulatoru završnog ispita. Kombinacija ta dva kalkulatora pokaže cijeli put: od bodova na ispitu do ocjene i od ocjene do prosjeka.

Polazna godina

Odakle dolazi prosjek 3,78 uz 60 bodova, pokazuje vodič prosjek ocjena za cijelu godinu.