Kako do odličnog uspjeha: koji predmet podići

Primjer: geografija s 4,45 na 4,50

Kreni od istih 14 predmeta kao u vodiču o polugodištu. Jedina promjena je geografija, koja nakon još jedne petice ima prosjek 4,50.

Kalkulator je zaokruži na 5. Zbroj zaključnih ocjena raste s 62 na 63, opći prosjek je 4,50, a uspjeh odličan (5). Prosjek bez zaokruživanja i dalje piše 4,40.

Koliki zbroj treba

Zadnji stupac vrijedi kad su sve ostale ocjene petice. Svaka trojka troši dvije „četvorke”, pa uz jednu trojku smiješ imati dvije četvorke manje.

Koji predmet odabrati

Najisplativiji je predmet čiji je prosjek najbliže sljedećoj granici. U primjeru su to geografija na 4,45 i povijest na 4,30. Geografiji treba jedna petica, povijesti obično dvije ili tri.

Matematika na 3,40 također je blizu granice od 3,50 i donijela bi isti jedan bod. Ako ti je matematika teža, lakše je taj bod uzeti u geografiji.

Ne zaboravi čuvati ono što imaš

Fizika na 3,55 u primjeru stoji tik iznad granice za četvorku. Jedna dvojka spustit će je ispod 3,50, a zbroj će pasti natrag na 62. Tada ni geografija na petici ne pomaže.

Zato je plan uvijek dvostruk: podići jedan granični predmet i ne izgubiti drugi.

Koliko ocjena treba u graničnom predmetu

Geografija na granici obično izgleda ovako: devet ocjena zbroja 40, prosjek 4,44. Jedna nova petica daje 45 / 10 = 4,50 i predmet prelazi na peticu.

Povijest na 4,30 s deset ocjena zbroja 43 treba četiri petice: (4,5 × 10 − 43) / 0,5 = 4. To je osjetno teže od geografije, pa je jasno koji predmet ima prednost. Stvarni broj ocjena provjeri u e-Dnevniku i izračunaj za sebe.

Plan za drugo polugodište

• odaberi jedan predmet koji je najbliže granici i u njemu ciljaj peticu na sljedećoj provjeri
• zapiši predmete tik iznad granice i u njima ne dopusti slabiju ocjenu
• svaki mjesec ponovno upiši prosjeke i provjeri zbroj
• ako se pojavi novi granični predmet, promijeni plan na vrijeme

Isprobaj scenarije

• geografija 4,50, sve ostalo isto: 4,50, odličan
• geografija 4,50, fizika pala na 3,45: 4,43, vrlo dobar
• povijest 4,50 umjesto geografije: 4,50, odličan
• matematika 3,50, ostalo isto: 4,50, odličan

Svaki scenarij provjeriš tako da u polju promijeniš jedan broj. Kalkulator odmah preračuna.

Prosjek bez zaokruživanja ne mijenja se puno

U oba snimka sirovi prosjek je 4,40, jer se geografija pomaknula za samo 0,05. To pokazuje koliko je opći uspjeh osjetljiv na granične predmete: stotinka u jednom predmetu promijenila je uspjeh s vrlo dobrog na odličan.

Zašto se to događa, objašnjava vodič zaokruživanje prosjeka predmeta.

Nastavnik ima zadnju riječ

Procjena pretpostavlja da će nastavnici zaključiti ocjene prema zaokruženim prosjecima. Najčešće je tako, ali na granici nastavnik može odlučiti drukčije, u oba smjera. Napredak u drugom polugodištu često presudi u korist učenika.

Zašto se trud isplati

Odličan uspjeh ponekad je uvjet za stipendije i nagrade, a u osmom razredu svaka stotinka prosjeka ulazi u bodove za upis. Koliko bodova donose prosjeci, pokazuje vodič kako se računaju bodovi za upis u srednju školu.

Polazni primjer

Svih 14 prosjeka i objašnjenje procjene na polugodištu nalaze se u vodiču procjena općeg uspjeha na polugodištu.