Procjena općeg uspjeha na polugodištu

Primjer: 14 predmeta u 8. razredu

Učenik ima ove prosjeke: hrvatski 4,20, engleski 4,75, njemački 3,90, matematika 3,40, biologija 4,60, kemija 3,70, fizika 3,55, povijest 4,30, geografija 4,45, tehnička kultura 5,00, likovna kultura 5,00, glazbena kultura 4,80, tjelesna i zdravstvena kultura 5,00 i informatika 4,90.

Upisano redom, odvojeno točkom-zarezom, to daje zaključne ocjene 4, 5, 4, 3, 5, 4, 4, 4, 4, 5, 5, 5, 5, 5. Opći prosjek je 4,43, uspjeh vrlo dobar, a prosjek bez zaokruživanja 4,40.

Što polugodište znači u školi

Na kraju prvog polugodišta škole obično ne zaključuju ocjene kao na kraju godine. Učenik i roditelji dobiju pregled ocjena, a zaključna ocjena i opći uspjeh utvrđuju se tek na kraju nastavne godine.

Procjena iz kalkulatora zato nije službeni podatak. Ona je odgovor na pitanje „gdje sam sada”, dok još ima pola godine za promjene.

Kako pročitati primjer

Iz tablice se vidi da su dva predmeta na rubu u suprotnim smjerovima. Geografiji na 4,45 nedostaje malo do petice, a fizika na 3,55 lako može pasti na trojku.

Zbroj koji treba za odličan

S 14 predmeta za prosjek 4,50 treba zbroj zaključnih ocjena od najmanje 63. Učenik iz primjera ima 62. Nedostaje jedna ocjena više u bilo kojem predmetu.

Koji predmet je najbolje podići i što se događa ako fizika padne, pokazuje vodič kako do odličnog uspjeha.

Zašto računati već na polugodištu

• vidiš koji predmeti su blizu granice, dok još ima vremena
• znaš gdje ne smiješ popustiti, jer granični predmeti idu u oba smjera
• kod osmaša to je ujedno procjena prosjeka koji ulazi u bodove za upis u srednju školu
• razgovor s roditeljima ili razrednikom ide lakše s konkretnim brojkama

Osmi razred i upis

Za upis u srednju školu boduje se prosjek zaključnih ocjena svakog razreda od petog do osmog, s dvije decimale. Za osmaša iz primjera, ako mu ocjene ostanu takve, osmi razred donio bi 4,43 boda od najviše 5.

Cijeli izračun, s hrvatskim, matematikom, stranim jezikom i predmetima važnim za program, radi kalkulator bodova za srednju školu.

Kad je procjena nepouzdana

Predmet s dvije ili tri ocjene ima nestabilan prosjek. Jedna nova ocjena ga može pomaknuti za pola ocjene ili više. Takvih predmeta na polugodištu ima dosta, osobito onih s jednim satom tjedno.

Dobro je zato gledati i prosjek bez zaokruživanja. Ako se opći prosjek i sirovi prosjek jako razlikuju, uspjeh ovisi o nekoliko graničnih predmeta.

Predmeti s jednim satom tjedno

Likovna i glazbena kultura često imaju samo dvije ili tri ocjene u polugodištu. U primjeru su obje visoko, pa ne prijete. Ali predmet s ocjenama 5 i 4 ima prosjek 4,50 i zaokružuje se na peticu, a jedna nova četvorka ga spusti na 4,33.

Kod takvih predmeta procjena je gruba. Kad ih ima više na granici, dobro je izračunati i najgori scenarij: sve granične predmete upiši kao da su pali ispod granice i pogledaj opći uspjeh.

Kako to napraviti za sebe

• otvori e-Dnevnik i za svaki predmet prepiši prosjek
• upiši ih u kalkulator odvojene točkom-zarezom, redom kojim ih vidiš
• provjeri da „Broj predmeta” odgovara broju tvojih predmeta
• pogledaj zaključne ocjene i označi predmete na x,40 do x,60

Više o računu

Zašto su u kalkulatoru dva prosjeka i kako se određuje opći uspjeh, objašnjava vodič opći uspjeh iz prosjeka predmeta.