Elementi vrednovanja i prosjek ocjena

Što su elementi vrednovanja

Elementi vrednovanja su područja koja nastavnik ocjenjuje unutar predmeta. Propisuju ih predmetni kurikulumi, a pravilnik o vrednovanju kaže da elementi proizlaze iz kurikuluma i nastavnih programa.

U hrvatskom jeziku to su, primjerice, hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji. U matematici usvojenost znanja i vještina, matematička komunikacija i rješavanje problema. Svaki predmet ima svoje.

Primjer iz matematike

Recimo da imaš ove ocjene: usvojenost znanja 4, 5 i 4, matematička komunikacija 3 i 4, rješavanje problema 5.

Upiši ih sve u jedno polje: 4, 5, 4, 3, 4, 5. Kalkulator pokaže prosjek 4,17, šest ocjena i zbroj 25.

Prosjek po elementima

Isti primjer možeš računati i drukčije. Najprije izračunaš prosjek svakog elementa, pa prosjek tih prosjeka.

Zašto su rezultati različiti

Prosjek svih ocjena daje jednaku težinu svakoj ocjeni, pa element s više ocjena ima veći utjecaj. U primjeru usvojenost znanja ima tri ocjene, a rješavanje problema samo jednu.

Prosjek po elementima svakom elementu daje jednaku težinu, bez obzira na broj ocjena. Tu jedna petica iz rješavanja problema vrijedi koliko tri ocjene iz usvojenosti znanja.

Razlika je u primjeru mala, 4,17 prema 4,28, ali uz neravnomjerno raspoređene ocjene zna biti i pola ocjene.

Obrnuti primjer iz hrvatskog jezika

Razlika ne ide uvijek u istom smjeru. Uzmi hrvatski: hrvatski jezik i komunikacija 5, 4 i 5, književnost i stvaralaštvo 4 i 4, kultura i mediji 3.

Svih šest ocjena daje zbroj 25 i prosjek 4,17, isto kao u matematici. Prosjeci elemenata su 4,67, 4,00 i 3,00, a njihov prosjek samo 3,89. Ovdje je slab element s jednom ocjenom, pa ga ukupni prosjek gotovo ne vidi, a prosjek po elementima ga naglasi.

Isti ukupni prosjek, dakle, može skrivati vrlo različite slike, i zato nastavnik pri zaključivanju gleda više od jednog broja.

Koji prosjek je pravi

Nijedan nije propisan kao službeni. Zaključnu ocjenu određuje nastavnik, a pravilnik navodi da ona ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine ocjena. Neki nastavnici gledaju ukupni prosjek, neki razinu u svakom elementu, a neki kombinaciju.

Najbolje je pitati. Kriteriji vrednovanja trebali bi biti poznati na početku godine, a mnoge škole ih objavljuju na svojim stranicama.

Kako to izračunati kalkulatorom

• za ukupni prosjek upiši sve ocjene u jedno polje
• za prosjek elementa upiši samo ocjene tog elementa i zapiši rezultat
• za prosjek elemenata upiši zapisane prosjeke, npr. 4,33; 3,50; 5,00

Kod zadnjeg koraka koristi točku-zarez ili zarez s razmakom, jer zarez bez razmaka kalkulator čita kao decimalni.

Slabi element kao upozorenje

Korisnije od bilo kojeg prosjeka je pogledati koji element zaostaje. U primjeru je to matematička komunikacija s 3,50. Ukupni prosjek 4,17 to skriva.

Ako jedan element stalno odskače, nastavnik to vidi i pri zaključivanju. Tu se isplati uložiti trud prije sljedeće provjere.

Kad element nema ocjena

Ponekad u polugodištu neki element nema nijednu ocjenu. Tada prosjek po elementima nema smisla računati, jer bi jedan element nedostajao. Računaj ukupni prosjek i pričekaj da se popune svi stupci.

Veza s drugim prosjecima

Ocjene po elementima vode do zaključne ocjene predmeta, a zaključne ocjene do općeg uspjeha. Taj zadnji korak objašnjava vodič kako se računa opći uspjeh.

Za osnovni račun prosjeka vidi vodič kako se računa prosjek ocjena, a za granicu između dvije ocjene vodič prosjek i zaključna ocjena.