Koliko petica treba za višu ocjenu

Primjer: od 3,25 do 4,00

Kreni od četiri ocjene: 3, 4, 3, 3. Zbroj je 13, prosjek 3,25.

Dopiši jednu peticu i prosjek je 3,60. Uz drugu je 3,83. Uz treću, 3, 4, 3, 3, 5, 5, 5, kalkulator pokaže prosjek 4,00, sedam ocjena i zbroj 28.

Formula za broj petica

Broj petica = (cilj × broj ocjena − zbroj ocjena) / (5 − cilj).

Za primjer i cilj 4,00: (4 × 4 − 13) / (5 − 4) = 3 / 1 = 3 petice. Za cilj 3,50: (3,5 × 4 − 13) / 1,5 = 1 / 1,5 ≈ 0,67. Rezultat se uvijek zaokružuje na prvi veći cijeli broj, pa je dovoljna jedna petica.

Zašto je svaki sljedeći korak teži

Iz formule se vidi zamka. Nazivnik je 5 − cilj, a on se smanjuje kako cilj raste. Za cilj 4,00 petica „donosi” jedan bod iznad cilja, za 4,50 samo pola boda.

Za iste ocjene 3, 4, 3, 3 cilj 4,50 traži (4,5 × 4 − 13) / 0,5 = 10 petica. S 3,25 na 4,00 dolazi se u tri koraka, a s 4,00 na 4,50 treba još sedam.

Tablica za deset postojećih ocjena

Brojevi vrijede ako imaš točno deset ocjena. Uz manje ocjena treba manje petica, a uz više treba ih više.

Kad petica nije jedina opcija

Formula računa s peticama jer je to najbrži put. Četvorke također pomažu dok je prosjek ispod 4: svaka ga podigne, samo sporije. Ali kad je prosjek iznad 4, četvorka ga spušta, pa za cilj 4,50 broje samo petice.

Isto vrijedi obrnuto. Trojka uz prosjek 3,60 spušta prosjek, a trojka uz prosjek 2,80 diže ga.

Koliko četvorki si možeš priuštiti

Ponekad je pitanje obrnuto: prosjek je već iznad cilja i zanima te koliko slabijih ocjena možeš primiti a da ostaneš iznad njega.

Uzmi pet ocjena zbroja 23, prosjek 4,60, i cilj 4,50. Nakon jedne četvorke zbroj je 27 na šest ocjena, prosjek 4,50, još uvijek na cilju. Druga četvorka daje 31 / 7 = 4,43 i prosjek pada ispod granice. Rezerva je, dakle, jedna četvorka ili nijedna trojka, jer 26 / 6 = 4,33.

Formula je ista, samo s drugom ocjenom umjesto petice: broj = (zbroj − cilj × broj ocjena) / (cilj − nova ocjena), zaokruženo na manji cijeli broj.

Provjera u kalkulatoru

Formula daje broj, a kalkulator ga potvrdi. Upiši svoje ocjene i dopisuj po jednu peticu. Kad prosjek prvi put dosegne ili prijeđe cilj, broj dopisanih petica je tvoj odgovor.

Na isti način možeš isprobati i miješane scenarije, recimo dvije petice i jednu četvorku, i vidjeti gdje bi završio.

Koliko je realno

Prema pravilniku o vrednovanju, učenik u jednom danu piše najviše jednu pisanu provjeru, a u tjednu najviše četiri. U jednom predmetu do kraja polugodišta obično stane tek nekoliko novih ocjena.

Zato je cilj koji traži deset petica u praksi nedostižan. Bolje je postaviti realan cilj, recimo sljedeći cijeli broj, i znati da je važnija razina znanja koju pokazuješ nego broj ocjena.

Kad prosjek nije sve

Zaključnu ocjenu određuje nastavnik i ona ne mora biti zaokruženi prosjek. Napredak u drugom polugodištu može presuditi u tvoju korist. Više o tome u vodiču prosjek i zaključna ocjena.

Isti račun za opći uspjeh

Formula radi i za opći uspjeh. Ako imaš 12 predmeta i zbroj zaključnih ocjena 53, prosjek je 4,42. Za 4,50 treba zbroj 54, dakle jedna ocjena više u bilo kojem predmetu. Primjer je razrađen u vodiču prosjek za odličan uspjeh.

Brzi plan

• upiši sve dosadašnje ocjene i zapiši zbroj i broj ocjena
• odaberi realan cilj, najčešće sljedeći cijeli broj
• izračunaj broj petica formulom ili dopisivanjem u kalkulator
• provjeri koliko je provjera znanja ostalo do kraja polugodišta