Kalkulator ECTS bodova

Upišeš ocjene i njima pripadajuće ECTS bodove istim redoslijedom, a kalkulator izračuna ponderirani prosjek. Uz njega prikazuje i obični prosjek, pa odmah vidiš koliko ti bodovi mijenjaju sliku. Ukupan zbroj bodova koristan je za praćenje napretka kroz godinu.

Zašto ponderirani, a ne obični prosjek

Nisu svi predmeti jednako veliki. Kolegij od 8 bodova nosio je dvostruko više posla od onog s 4, pa je pošteno da i u prosjeku vrijedi dvostruko. Kod ponderiranog prosjeka svaka se ocjena množi svojim bodovima, sve se zbroji i podijeli ukupnim bodovima. Ako su ti slabije ocjene baš na velikim kolegijima, ponderirani prosjek bit će niži od običnog, i obrnuto.

Koliko bodova nosi godina

Jedna akademska godina redovnog studija nosi 60 ECTS bodova, semestar 30. Preddiplomski studij od tri godine ima 180 bodova, a od četiri godine 240. Diplomski nosi 60 ili 120, ovisno o duljini. Jedan bod otprilike odgovara 25 do 30 sati ukupnog rada, što uključuje predavanja, vježbe i samostalno učenje.

Gdje prosjek stvarno treba

Za upis na diplomski studij, za stipendije, za studentski dom, za razmjenu i za neke natječaje za posao. Svaki od tih natječaja propisuje računa li se ponderirani ili obični prosjek, pa prije nego negdje upišeš brojku provjeri koji traže. Razlika između ta dva zna biti nekoliko desetinki, što na rang listi znači puno.

Prijenos bodova

ECTS bodovi vrijede u cijelom europskom prostoru visokog obrazovanja, zato i postoje. Kolegiji položeni na razmjeni priznaju se na matičnom fakultetu prema broju bodova, a ne prema nazivu predmeta. Ocjene se pritom preračunavaju prema ljestvici koju fakultet propiše, jer se sustavi ocjenjivanja među državama razlikuju.

Kako pratiti kroz godinu

Nakon svakog ispitnog roka dodaj novu ocjenu i njezine bodove pa vidi kako se prosjek pomaknuo. Tako ćeš prije zadnjeg roka znati koliko ti treba na preostalom ispitu da dođeš do željene brojke. Kod velikih kolegija taj pomak je osjetan, kod malih gotovo neprimjetan.