Što su ECTS bodovi i koliko ih nosi semestar

Primjer: jedan semestar

Upiši ocjene 4, 5, 3, 4, 5 i ECTS bodove 8, 4, 7, 5, 6. Kalkulator pokaže ukupno 30 ECTS bodova, ponderirani prosjek 4,10 i obični prosjek 4,20.

Zbroj od 30 znači da je semestar u cijelosti položen. Ponderirani prosjek je niži od običnog jer trojka stoji uz kolegij od 7 bodova, a jedna petica uz kolegij od samo 4.

Što mjeri jedan bod

ECTS je kratica za European Credit Transfer and Accumulation System, europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova. Prema vodiču Europske komisije za korisnike ECTS-a, 60 bodova odgovara godini redovitog studija, a jedan bod otprilike 25 do 30 sati rada.

U te sate ulazi sve: predavanja, vježbe, samostalno učenje, pisanje seminara i priprema ispita. Kolegij od 6 bodova tako računa na oko 150 do 180 sati, iako na satnici ima možda 45 sati nastave.

Koliko bodova nosi što

Preddiplomski i diplomski zajedno uobičajeno čine 300 ECTS bodova. Točan broj za tvoj studij piše u studijskom programu.

Bodovi nisu ocjena

ECTS bodove dobivaš kad položiš kolegij, bez obzira na ocjenu. Dvojka i petica iz kolegija od 6 bodova donose istih 6 bodova. Ocjena se bilježi odvojeno i ulazi u prosjek.

Zato postoje dvije različite brojke: koliko je studija završeno, u bodovima, i kako si ga završio, u prosjeku.

Zašto kolegiji imaju različit broj bodova

Broj bodova ne ovisi o tome koliko je kolegij važan, nego koliko rada traži. Kolegij s puno vježbi, laboratorija ili seminarskih radova dobit će više bodova od kolegija s istim brojem predavanja i jednim ispitom.

Bodove kolegija određuje studijski program, a ponekad se mijenjaju kad se program revidira. Ako ti se kolegij od 4 boda čini težim od onog od 7, to je dobra povratna informacija za studentske ankete.

Zašto je važno skupiti 60

Broj ECTS bodova u godini utječe na više stvari. Pravila upisa u sljedeću godinu i plaćanja studija za redovite studente određuju zakon i pravilnici učilišta, a pojedinosti se razlikuju po sveučilištima.

Kod studentskog doma pravilo je izričito: za bodove za godinu studija treba prosječno barem 55 ECTS bodova godišnje, a uz manje od 55 bodovi za uspjeh se smanjuju. Kako točno, objašnjava vodič studentski dom na višim godinama.

Kako pratiti bodove tijekom godine

• nakon svakog ispitnog roka upiši položene kolegije i pogledaj zbroj
• usporedi zbroj s 30 za semestar i 60 za godinu
• zapiši koji kolegiji nedostaju i koliko bodova nose
• prije upisa u sljedeću godinu provjeri pravila svog fakulteta za prijenos kolegija

Izborni kolegiji

Mnogi studiji imaju izborne kolegije, a student bira onoliko koliko treba da semestar dosegne 30 bodova. Ako izabereš više, bodovi se obično bilježe, ali pravila o tome jesu li viškovi u prosjeku razlikuju se po fakultetima.

Kad računaš prosjek za natječaj, upiši kolegije koje natječaj traži, najčešće sve položene u određenoj godini.

ECTS u inozemstvu

Glavna svrha sustava je prijenos. Kolegij od 6 ECTS bodova položen na razmjeni u Španjolskoj vrijedi 6 bodova i u Zagrebu, ako je priznat ugovorom o učenju. Ocjene se pritom preračunavaju prema pravilima fakulteta, jer skale nisu iste u svim državama.

Kad zbroj nije 30

Ako kalkulator pokaže 26 umjesto 30, nedostaje jedan kolegij od 4 boda ili je neki ECTS broj krivo prepisan. Provjeri oba popisa. Kalkulator ne zna koliko bi trebalo biti, on samo zbraja ono što upišeš.

Više o prosjeku

Formula ponderiranog prosjeka i primjer s tri kolegija nalaze se u vodiču ponderirani prosjek ocjena. Kako izgleda cijela godina od 60 bodova, pokazuje vodič prosjek ocjena za cijelu godinu.