Obični ili ponderirani prosjek: kada se razlikuju
Tri petice iz malih kolegija i dvojka iz kolegija od 10 ECTS bodova daju obični prosjek 4,25, a ponderirani samo 3,50. Razlika je tri četvrtine ocjene. Kalkulator ECTS bodova prikazuje oba prosjeka jedan ispod drugog, pa odmah vidiš koliko velik kolegij vuče rezultat.
Primjer: dvojka iz velikog kolegija
Upiši ocjene 5, 5, 5, 2 i ECTS bodove 3, 3, 4, 10.
Kalkulator pokaže ponderirani prosjek 3,50, obični prosjek 4,25 i ukupno 20 ECTS bodova.
Dva računa
Obični prosjek: (5 + 5 + 5 + 2) / 4 = 17 / 4 = 4,25. Svaki kolegij vrijedi jednako.
Ponderirani prosjek: (5 × 3 + 5 × 3 + 5 × 4 + 2 × 10) / 20 = (15 + 15 + 20 + 20) / 20 = 70 / 20 = 3,50. Kolegij od 10 bodova čini pola ukupnog opterećenja, pa njegova dvojka čini pola prosjeka.
Kada su jednaki
- kad svi kolegiji nose isti broj ECTS bodova
- kad su sve ocjene jednake
- slučajno, kad se utjecaji velikih i malih kolegija ponište
U svim drugim slučajevima razlikuju se, a smjer ovisi o tome jesu li dobre ocjene uz velike ili uz male kolegije.
Kada je ponderirani viši
Kad su najbolje ocjene iz kolegija s najviše bodova. Ako u primjeru okreneš ocjene, pa petica ide uz kolegij od 10, a dvojke uz male, 2, 2, 2, 5 uz 3, 3, 4, 10 daje obični prosjek 2,75 i ponderirani 3,50.
Zanimljivo je da oba primjera imaju isti ponderirani prosjek, 3,50, iako su obični prosjeci 4,25 i 2,75. Ponderirani prosjek „misli” u satima rada, a ne u broju kolegija.
Koji je pošteniji
Ponderirani prosjek bolje odražava koliko je posla dobro obavljeno. Kolegij od 10 bodova traži oko 250 do 300 sati rada, a kolegij od 3 boda oko 75 do 90. Nema smisla da vrijede jednako.
S druge strane, obični prosjek je jednostavniji i ne ovisi o tome kako je studijski program rasporedio bodove. Zato ga neki pravilnici i natječaji i dalje koriste.
Što bi bilo s kolegijem od 5 bodova
Da je isti kolegij s dvojkom imao 5 umjesto 10 bodova, ukupno bi bilo 15 ECTS bodova, a ponderirani prosjek (15 + 15 + 20 + 10) / 15 = 4,00. Obični prosjek ostaje 4,25.
Upola manji kolegij s istom dvojkom podigao bi ponderirani prosjek za pola ocjene. Brojka nije promijenila ocjenu, samo njezinu težinu. To je razlog zašto se ponderirani prosjek ne može usporediti između studija s različito raspoređenim bodovima.
Koji traže natječaji
| Namjena | Prosjek koji se najčešće traži |
|---|---|
| studentski dom (državni pravilnik) | aritmetički (obični) |
| stipendije | piše u natječaju, često aritmetički |
| nagrade učilišta | ovisi o pravilniku učilišta |
| upis na diplomski studij | ovisi o uvjetima upisa |
Tablica pokazuje praksu, a ne pravilo. Uvijek pročitaj natječaj, jer razlika od 0,75 kao u primjeru može odlučiti o rangu.
Strategija učenja
Ponderirani prosjek ima praktičnu poruku: trud u velikim kolegijima vrijedi više. Petica iz kolegija od 8 bodova diže prosjek dvostruko jače od petice iz kolegija od 4 boda.
Kad biraš na koji rok izaći s kojim kolegijem ili koliko vremena posvetiti kojem ispitu, bodovi kolegija su dobar orijentir. Pogotovo ako natječaj za koji se spremaš traži ponderirani prosjek.
Provjera u kalkulatoru
Uzmi svoje kolegije i u polju za ECTS upiši svima isti broj, recimo 5. Ponderirani prosjek tada postane jednak običnom. Vrati prave bodove i razlika koja se pojavi govori koliko tvoj raspored ocjena ovisi o veličini kolegija.
U školi nema težina
U osnovnoj i srednjoj školi svi predmeti ulaze u opći uspjeh jednako, bez obzira na broj sati. Matematika s četiri sata tjedno vrijedi koliko i glazbena kultura s jednim. Kako se računa školski prosjek, pokazuje vodič kako se računa opći uspjeh.
Formula
Osnovni račun ponderiranog prosjeka s tablicom umnožaka nalazi se u vodiču ponderirani prosjek ocjena.
Izračunaj u kalkulatoru
Upiši ocjene i ECTS bodove i usporedi dva prosjeka.
Otvori kalkulator ects bodovaČesta pitanja
Koja je razlika između običnog i ponderiranog prosjeka?+
Obični svakom kolegiju daje jednaku težinu, a ponderirani težinu prema ECTS bodovima.
Kada je ponderirani prosjek niži od običnog?+
Kad su slabije ocjene iz kolegija s više ECTS bodova.
Kada su oba prosjeka jednaka?+
Kad svi kolegiji nose isti broj ECTS bodova ili su sve ocjene jednake.
Koji prosjek je pošteniji?+
Ponderirani bolje odražava opterećenje, a obični je jednostavniji. Natječaj određuje koji se koristi.
Koliko iznose prosjeci za 5, 5, 5, 2 uz 3, 3, 4, 10 ECTS?+
Obični 4,25, ponderirani 3,50.
Ima li ponderiranja u srednjoj školi?+
Nema. Svi predmeti ulaze u opći uspjeh jednako.
Mogu li usporediti ponderirane prosjeke dvaju studija?+
Samo oprezno. Studiji različito raspoređuju ECTS bodove, pa iste ocjene mogu dati različit ponderirani prosjek.