Prosjek ocjena za cijelu godinu studija

Primjer: deset kolegija

Ocjene su 5, 4, 4, 3, 5, 2, 4, 5, 3, 4, a ECTS bodovi istim redom 7, 6, 5, 6, 4, 8, 6, 5, 7, 6.

Kalkulator pokaže ponderirani prosjek 3,78, obični prosjek 3,90 i ukupno 60 ECTS bodova.

Račun korak po korak

Ponderirani prosjek je 227 / 60 = 3,78. Obični prosjek je zbroj ocjena podijeljen s brojem kolegija: 39 / 10 = 3,90.

Tko spušta prosjek

Kolegij 6 ima najviše bodova, 8, i najnižu ocjenu, 2. U ponderiranom prosjeku ta dvojka vrijedi kao osam „glasova”, a petica iz kolegija 5 samo četiri.

Da je dvojka iz kolegija od 4 boda, a petica iz kolegija od 8, ponderirani prosjek bio bi 3,98. Isti popis ocjena, samo drukčije raspoređen, razlikuje se za dvije desetinke.

Isti popis, drukčiji raspored

Dobar test razumijevanja je zamisliti godinu s istim ocjenama, ali drukčije raspoređenim bodovima. Ako svaki od deset kolegija nosi točno 6 ECTS bodova, ponderirani prosjek postane jednak običnom, 3,90. Ukupno je i dalje 60 bodova.

Razlika od 0,12 između 3,78 i 3,90 zato nije greška, nego posljedica toga što tvoj studij neke kolegije smatra većima od drugih. Ako te zanimaju ocjene po kolegiju, gledaj obični prosjek. Ako te zanima kako je odrađen ukupni posao, mjeren u satima rada, gledaj ponderirani.

Kako doći do podataka

• u ISVU-u ili sustavu svog učilišta otvori popis položenih ispita
• filtriraj po akademskoj godini ako računaš samo jednu godinu
• prepiši ocjene u prvo polje, a ECTS bodove istim redom u drugo
• provjeri da je ukupni ECTS jednak onome što piše u sustavu

Dvije godine zajedno

Ako je prošla godina imala prosjek 3,60 uz 60 bodova, a ova 3,78 uz 60, ponderirani prosjek obje godine je (3,60 × 60 + 3,78 × 60) / 120 = 3,69. Upiši u kalkulator „3,60, 3,78” uz „60, 60” i dobit ćeš isto.

Kad godine imaju različit broj bodova, recimo 54 i 60, veća godina dobiva veću težinu. Kalkulator to napravi sam.

Godina s nepoloženim kolegijem

Ako jedan kolegij nije položen, izostavi ga iz oba popisa. U prosjek ulaze samo položeni ispiti. Zbroj ECTS bodova tada će biti manji od 60, recimo 54, i to je važan podatak za sebe.

Kolegij prenesen iz prethodne godine i položen ove godine upiši u godinu u kojoj je položen, osim ako natječaj za koji računaš kaže drukčije.

Prosjek svih godina

Za prosjek cijelog studija upiši sve položene kolegije svih godina. Kalkulator nema ograničenja na broj kolegija, pa i 40 kolegija ide u dva polja.

Postoji i prečac: ako znaš prosjek i ECTS zbroj prošlih godina, možeš ih upisati kao jedan „kolegij”. Kako to radi, pokazuje vodič kako podići prosjek na fakultetu.

Aritmetički prosjek za dom

Natječaj za studentski dom računa s aritmetičkim prosjekom ocjena, dakle s običnim prosjekom. Za godinu iz primjera to je 3,90, a ne 3,78.

Taj se prosjek dijeli s prosjekom tvog učilišta i množi s 1.000. Primjer računa je u vodiču kako se računaju bodovi za studentski dom.

Kad se prosjeci jako razlikuju

Razlika od 0,12 kao u primjeru uobičajena je. Ako je razlika veća od pola ocjene, obično je riječ o jednom velikom kolegiju s ekstremnom ocjenom ili o grešci pri prepisivanju. Provjeri jesu li ocjene i bodovi u istom redoslijedu.

Kako koristiti rezultat

Godišnji prosjek dobro je pratiti iz godine u godinu. Ako padne, pogledaj koji kolegiji ga vuku dolje i koliko nose bodova. Ponekad jedan velik kolegij objasni sve.

Za usporedbu s prošlom godinom računaj istu vrstu prosjeka. Zašto su obični i ponderirani prosjek različiti, objašnjava vodič obični ili ponderirani prosjek.