Inflacija u Hrvatskoj

Kako se mjeri inflacija

Državni zavod za statistiku mjesečno objavljuje indeks potrošačkih cijena, koji prati cijene košarice dobara i usluga koje kupuju kućanstva: hranu, energiju, stanovanje, prijevoz, usluge i drugo. Godišnja stopa inflacije uspoređuje cijene u određenom mjesecu s istim mjesecom prethodne godine, a prosječna godišnja stopa prosjek cijena u cijeloj godini s prosjekom prethodne godine.

Uz nacionalni indeks objavljuje se i harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji se računa jednako u svim državama Europske unije i služi za usporedbu s drugim zemljama europodručja.

Inflacija posljednjih godina

U kolovozu 2026. najviše su porasle cijene energije, 17,4 % u odnosu na kolovoz prethodne godine, i usluga, 7,2 %. Cijene hrane, pića i duhana bile su samo 0,1 % više, a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 1,3 % niže.

Što su te stope značile za novac

Uz inflaciju od 10,8 % u 2022. godini 100 € na kraju godine kupovalo je koliko 90,25 € na početku. Kumulativno su cijene od početka 2022. do kraja 2024. porasle za oko 23 %: 1,108 × 1,08 × 1,03 = 1,233. Novac koji je u tom razdoblju stajao bez kamate izgubio je gotovo petinu kupovne moći.

Cilj Europske središnje banke

Hrvatska je od 1. siječnja 2023. članica europodručja, pa monetarnu politiku vodi Europska središnja banka. Njezin cilj je inflacija od 2 % u srednjem roku, a glavni alat kamatne stope. Kad je inflacija visoka, ECB podiže kamatne stope, što poskupljuje kredite i usporava potrošnju. Promjene tih stopa utječu i na promjenjive kamatne stope kredita, vezane uz EURIBOR.

Kako promjena kamatnih stopa mijenja ratu kredita objašnjava vodič fiksna ili promjenjiva kamatna stopa.

Kako koristiti podatke u kalkulatoru

• Za jednu godinu upiši godišnju stopu za tu godinu i razdoblje od jedne godine.
• Za više godina s različitim stopama pomnoži faktore (1 + stopa) svake godine ili upiši prosječnu stopu.
• Za budućnost koristi pretpostavku, npr. 2 % prema cilju ECB-a ili 3 do 4 % kao oprezniji scenarij.

Kako inflacija utječe na štednju objašnjava vodič inflacija i štednja, a na plaću vodič inflacija i plaća. Najnovije podatke objavljuje Državni zavod za statistiku.

Zašto je inflacija 2022. bila visoka

Rast cijena 2022. potaknuli su skok cijena energije i hrane nakon početka rata u Ukrajini, poremećaji u opskrbnim lancima nakon pandemije i snažna potražnja. Inflacija je tada bila visoka u cijelom europodručju. Od 2023. se postupno smanjivala, a od kraja 2025. kreće se oko 4 %, iznad cilja ECB-a, pri čemu u 2026. najviše rastu cijene energije i usluga.

Kupovna moć od 2022. do 2024.

Uz rast cijena od oko 23 % od početka 2022. do kraja 2024. 1.000 € na kraju razdoblja imalo je kupovnu moć od oko 811 € s početka 2022. U kalkulatoru to možeš provjeriti upisom prosječne stope od oko 7,2 % za tri godine. Kako se takav gubitak odražava na štednju objašnjava vodič inflacija i štednja.

Usporedba s europodručjem

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena objavljuje i Eurostat za sve članice Europske unije. Po njemu se uspoređuje inflacija Hrvatske i drugih zemalja europodručja, a ECB ga koristi za ocjenu svojeg cilja od 2 %. Nacionalni i harmonizirani indeks mogu se malo razlikovati zbog različitih pondera i obuhvata, pa pri usporedbi provjeri o kojem je indeksu riječ.